Korner kladionicaPrijedlog Zakona o PDV-u za igre na sreću otvara put crnom tržištu

Prijedlog Zakona o PDV-u za igre na sreću otvara put crnom tržištu

Često se u javnosti manipuliše time da prihod priređivača predstavlja čitavu dobit, a zapravo je profit od cijele uplate svega oko 8 odsto, dakle nekoliko desetina puta manji od onog koji se iznosi u medijima

A, najavljuje se povećanje poreza od oko 150 miliona KM

Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine odbio je da po hitnom postupku razmatra prijedlog SDA o izmjenama Zakona o PDV-u, jer je on u potpunoj suprotnosti sa evropskim regulativama, koje jasno govore da igre na sreću ne mogu biti u sistemu PDV-a.

SDA tvrdi da bi usvajanje ovog prijedloga donijelo još oko 150 miliona KM u budžet, a zapravo je nemoguće da se očekuje bilo kakva dobit za budžet, jer bi milioni otišli na crno tržište i igre bi se prebacile na strane sajtove za klađenje.

Takođe, govori se o “milionskom profitu” priređivača i iznose se potpuno netačne informacije da je samo u 2019. prihod bio basnoslovnih 250 miliona KM?! To je potpuno obmanjivanje javnosti, jer se stvara slika da je prihod kompanija iz ove industrije isto što i zarada…

Često se u javnosti manipuliše time da prihod predstavlja čitavu dobit, a zapravo je profit priređivača od cijele uplate svega oko 8 odsto, dakle nekoliko desetina puta manji od onog koji se iznosi u medijima.

Ukupan neto profit SVIH priređivača igara na sreću u Federaciji je u 2020. iznosio 51.247.827 KM, što je i mnogo manje u odnosu na prethodne dvije godine:

2018. – 81.095.300 KM

2019. – 69.288.845 KM

Ovaj prijedlog o izmjenama Zakona o PDV-u već su osudili mnogi ekonomski analitičari, navodeći da smatraju kako on služi samo u svrhu političkih prepucavanja, a ne realne procjene, jer je potpuno bespredmetna rasprava o tome da bude uveden PDV i za ovu djelatnost.

Direktiva EU (2006/112/EZ) od 28.11.2006. o zajedničkom sistemu poreza na dodanu vrijednost u članu 135. i članu 136. jasno iskazuju koje transakcije ne mogu biti u sistemu PDV-a: osiguranje, krediti, bankarske garancije, dionice, vrijednosni papiri, fondovi, poštanske marke, klađenja, itd, iz prostog razloga jer je nemoguće odrediti dodatnu vrijednost.

Ovakvi brzopleti i nepromišljeni potezi mogu da ugroze čitavu industriju koja obezbijeđuje ekonomsku stabilnost i 5.000 radnih mjesta i sasvim je dobro regulisana postojećim zakonima.

Priređivači godišnje uplaćuju milionske iznose u državni i budžete lokalnih samouprava, a plaćaju i PDV na robe i usluge koje uzimaju od dobavljača – samo prošle godine čak 15 miliona KM. Priređivači su uplatili i 100 miliona KM za poreze na uplate, dobitke, doprinose i ostala javna davanja…

(N.N)

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Za sada nema glasova! Budite prvi koji će ocijeniti ovaj post.

Kako vam se ovaj post učinio korisnim ...

Pratite nas na društvenim mrežama!

Žao nam je što vam ovaj post nije bio koristan!

Poboljšajmo ovaj post!

Recite nam kako možemo poboljšati ovaj post?

Alem
Alemhttps://korner.ba/
Alem Sinanović je glavni i odgovorni urednik digitalnih medija TNT Grupacije. Voli nogomet ali je, zbog previše obaveza, na korner.ba zadužen uglavnom za kladionicu i kladioničarske preporuke.

MOŽDA TE ZANIMA

PRIDUŽI SE ZAJEDNICI

korner viber zajednica
telegram kanal korner
google news korner

DRUGI UPRAVO ČITAJU

POPULARNO DANAS