Nogometni savez Jugoslavije (NSJ) također i Fudbalski savez Jugoslavije (FSJ), osnovan je 8. IX. 1948. u Beogradu kao udruženje republičkih i pokrajinskih nogometnih saveza.
Najviša organizacija nogometnog sporta u SFRJ. Zadaća mu je bila brinuti se o razvoju nogometne igre u zemlji, organizaciji natjecanja na saveznoj razini, o međunarodnim odnosima te o svim kategorijama nogometnih reprezentacija Jugoslavije.
Članovi: Savez nogometnih sudaca Jugoslavije (osn. 1948), Savez nogometnih trenera Jugoslavije (osn. 1950) i Udruženje klubova Prve savezne lige (osn. 1966).
NSJ bio je član Saveza za fizičku kulturu Jugoslavije (SFKJ), Jugosl. olimpijskoga komiteta (JOK), FIFA-e i UEFA-e. Preteča je bio Jugosl. nogometni savez (JNS), osn. 14. IV. 1919. u Zagrebu. Do 1930. sjedište JNS-a bilo je u Zagrebu, a potom je premješteno u Beograd.
U članstvo FIFA-e Savez je bio primljen najprije sa statusom privremenog člana (4. V. 1921), a stalni član postao je 20. V. 1923. Prestao je djelovati 1941. Nakon II. svj. rata prvo je 1945. osnovan Odbor za nogomet pri Fiskulturnom odboru Jugoslavije, a potom Fiskulturni savez Jugoslavije (FISAJ) u sastavu kojega su formirani odbori za pojedine šport. grane, pa tako i za nogomet. Slični odbori osnivani su i u okviru fiskulturnih saveza.
Predsjednici:
- 1919. dr. Hinko Würth
- 1920. dr. Ante Jakovac
- 1921. dr. Ivo Lipovšćak
- 1923. dr. Miroslav Petanjek
- 1923. dr. Veljko Ugrinić
- 1924. dr. Hinko Würth
- 1924. dr. Kazimir Kremedić
- 1925. dr. Ivo Lipovšćak
- 1927. Dragan Vučković
- 1927. Ljubomir Demarkis
- 1927. Vatroslav Krčelić (v. d.)
- 1928. Ante Pandaković
- 1930. Janko Šafarik
- 1931. dr. Zarija Marković
- 1932. Božidar Todorović
- 1934. Miodrag Filipović
- 1935. dr. Ljubomir Radovanović
- 1937. dr. Mihajlo Andrejević
- 1946. Milorad Arsenijević (predsj. Odbora u okviru Fiskulturnog saveza)
- 1948. Rato Dugonjić
- 1951. Veljko Zeković
- 1952. Dragomir Nikolić
- 1953. Ratomir Dugonjić
- 1953. Branko Pešić
- 1955. Ratomir Dugonjić
- 1956. Branko Pešić
- 1957. Dušan Đurđić
- 1964. Aleksandar Jovančević (v. d. predsj. Privremenog odbora)
- 1965. Boško Baškot
- 1967. Dragoljub Kirčanski
- 1971. Luka Bajakić
- 1973. Pavle Davkov
- 1974. Pero Korobar
- 1976. Tone Florijančič
- 1978. Ševćet Mustafa
- 1980. Dimo Hanović (v. d.)
- 1980. Milan Brajević
- 1981. Tomaš Tomašević
- 1982. Draško Popović
- 1984. Janko Pejanović
- 1986. Slavko Šajber
- 1987. Antun Čilić
- 1988. Tomislav Filipovski
- 1990. Marko Ilešić