liječnici i fizioterapeuti

angažirani su u nogometnim klubovima od samih početaka organiziranog natjecanja. Liječnici skrbe o cjelokupnom zdravstv. stanju nogometaša te o liječenju ozljeda, a fizioterapeuti su zaduženi za → masažu. Osim stručne spreme, u svojem zvanju mora ispunjavati i određene etičke kvalitete, osjećaj odgovornosti, požrtvovnosti, humanosti, soc. pravednosti i brigu za čovjeka bez obzira na njegovo ekon. i soc. stanje. Liječnik je dužan pružiti hitnu pomoć i sačuvati liječničku tajnu, tj. povjerljive podatke što ih sazna u obavljanju zvanja. U nogometu liječnici, u prvom redu oni šport. medicine i određenih specijalnosti (kirurzi, ortopedi, liječnici medicine rada i sl.), dežuraju na utakmicama seniora i mladeži, a klubovi najviših rangova i reprezentativne selekcije imaju svoje liječničke timove i zdravstv. komisije koje se brinu o zdravlju igrača. Kada je riječ o organizaciji zdravstv. zaštite, dva su razdoblja u povijesti hrv. nogometa. U prvome, do II. svj. rata, izdvaja se nekoliko osoba koje su postavile temelje zdravstv. zaštite športaša i napose nogometaša. Grospić, Ferdo (1893–1983), liječnik ortoped. Asistent dr. Špišića i njegov nasljednik na mjestu ravnatelja ortopedske klinike na Šalati. Specijalist velikog međunar. ugleda. Manzoni, Aleksandar, liječnik ortopedske klinike na Šalati u Zagrebu i klupski liječnik Građanskog u 1930-ima i 1940-ima. Napustio Hrvatsku 1945. Prebeg, Živko, liječnik. S dr. Šalekom osniva 1930. zdravstv. savjetovalište za športaše u Zagrebu. Šalek, Alfred (1873–1933), liječnik. S dr. Prebegom osniva 1930. zdravstv. savjetovalište za športaše u Zagrebu. Autor mnogobrojnih članaka iz šport. medicine. Predsj. Građanskog. Špicer, Fric, liječnik specijalist interne medicine. Nakon II. svj. rata organizirao zdravstv. zaštitu zagrebačkih klubova. Špišić, Božidar (1879–1957), liječnik ortoped, otvorio 1908. prvi ortopedski zavod u Zagrebu, a 1929. utemeljio ortopedsku kliniku na Šalati i bio prvi ravnatelj. Žlof, Franjo (Vanča), maser Građanskog od osnutka, i Dinama nakon 1945. Nakon II. svj. rata zdravstv. zaštita nogometaša organizirana je na suvremeniji način. Osnovana je zdravstv. komisija u okviru fiskulturnog odbora. Započinje školovanje, omogućuje se specijalizacija šport. medicine. U tom razdoblju u Hrvatskoj je velik broj zaslužnih liječnika i masera. Bahtijarević, Zoran (1964), liječnik, kirurg Klinike za dječje bolesti u Zagrebu. Član stručnog stožera hrv. reperezentacije. Barbir, Željko (1931), liječnik specijalist šport. medicine. Dugogodišnji šef šport. ambulante u Splitu i klupski liječnik splitskoga Hajduka 1961–71. Bošnjak, Vladimir (1947), liječnik specijalist šport. medicine. Član zdravstv. komisije NK Osijeka od 1979. Jugosl. reprezentativac u odbojci. Bubanj, Remigij (1906–1971), liječnik kirurg. Jedan od prvih klupskih liječnika zagrebačkoga Dinama. Bućan, Stjepko (1964), liječnik, šef šport. ambulante Ligament u Zagrebu. Specijalist za ozljede i oštećenja lokomotornog sustava. Liječnik NK Zagreba. Čačković, Josip (1944), fizioterapeut. Dugogodišnji maser zagrebačkoga Dinama. Čandrlić, Ivica (1930–1993), liječnik specijalist interne medicine. Dugogodišnji liječnik NK Osijeka i član klupske zdravstv. komisije 1962–75. Čerlek, Nenad (1923), liječnik kirurg. U 1950-ima i 1960-ima liječnik zagrebačkoga Dinama. Čukelj, Fabijan (1961), liječnik kirurg. Liječnik splitskoga Hajduka od 1987. Ćepulić, Mladen (1937), liječnik kirurg. Dugogodišnji liječnik zagrebačkoga Dinama i hrv. reprezentacije. Član zdravstv. komisije HNS-a. Fila, Juraj (1921–1991), liječnik kirurg. Klupski liječnik zagrebačkoga Dinama u 1950-ima. Gjurić, Zvonimir (1923–1996), kirurg traumatolog. Prof. Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Dugogodišnji liječnik NK Zagreba. Gršković, Branko (1932), liječnik specijalist medicine rada. Liječnik i član zdravstv. komisije splitskoga Hajduka 1959–89. Ivić, Nenad (1930), liječnik kirurg. U 1950–ima postavio temelje stručnog rada u splitskom Hajduku. Janković, Gordan (1935–1981), liječnik kirurg. Liječnik zagrebačkog Dinama 1963–81. Bio je reprezentativac u odbojci. Janković, Saša (1964), liječnik ortoped. Član stručnog stožera hrv. reprezentacije i liječnik zagrebačkoga Dinama. Katić, Vladimir (1925–1989), liječnik opće prakse. Dugogodišnji liječnik zagrebačke Lokomotive. Kolak, Darko (1951), fizioterapeut. Maser u NK Zagrebu. Krmpotić, Tugomir (1930), liječnik specijalist šport. medicine. Liječnik zagrebačkoga Dinama 1967–98. Član stručnoga stožera hrv. reprezentacije i zdravstv. komisije HNS-a. Lipozenčić, Marko (1923–1978), liječnik i profesor Stomatološkoga fakulteta u Zagrebu. Dugogodišnji liječnik zagrebačke Lokomotive. Mihelić, Zvonimir (1918–1996), kirurg traumatolog. Ravnatelj bolnice u Lovranu. Bio je vrstan operater športaša. Mihić, Borislav (1928), liječnik radiolog. Liječnik zagrebačkih nižerazrednih klubova. Miškić, Hrvoje (1943), liječnik urolog. Aktivan igrač i potom liječnik NK Zagreba. Mrakužić, Branko (1934), kirurg traumatolog. Član zdravstv. komisije zagrebačkoga Dinama. Mraz, Andrej (1934), liječnik ortoped. Dugogodišnji liječnik Slaven Belupa iz Koprivnice. Naletilić, Predrag (1931), fizioterapeut. Maser u zagrebačkom Dinamu u 1960-ima. Sa sinom Markom vlasnik je poznate posredničke agencije u Trstu. Nemec, Boris (1945), liječnik ortoped bolnice u Lovranu, prof. Medicinskog fakulteta u Rijeci. Liječnik NK Rijeke te hrv. reprezentacije (od 1995). Pećina, Marko (1940), liječnik ortoped, prof. Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Vrstan operater. Član zdravstv. komisije zagrebačkoga Dinama. Akademik. Posavec, Mihovil (1942), liječnik opće prakse. Liječnik varaždinskoga Varteksa i hrv. mlade reprezentacije. Puljiz, Ante (1967), liječnik opće prakse. Liječnik NK Zagreba. Radanović, Bojan (1968), fizioterapeut. Maser u zagrebačkom Dinamu od 1996. i član stručnog stožera hrv. reprezentacije. Od 2001. u londonskom Chelseaju. Rakić, Jurica (1967), liječnik. Isprva radio kao maser, a potom i kao liječnik u splitskom Hajduku. Skrbi se o mladim hrv. reprezentativcima. Rožić, Danko (1950–1989), fizioterapeut. Maser u splitskom Hajduku, nasljednik legendarnoga B. Solde. Brat Hajdukova nogometaša V. Rožića. Serdar, Igor (1970), fizioterapeut. Maser u zagrebačkom Dinamu. Sisgoreo, Domeniko (1962), fizioterapeut. Dugogodišnji maser splitskoga Hajduka te hrv. reprezentacije. Soldo, Božidar (1922–1983), fizioterapeut. Dugogodišnji maser splitskoga Hajduka (1939–78). Uživao veliku popularnost (barba Božo). Sremac, Ivo (1922–2001), liječnik kirurg. Liječnik zagrebačkoga Dinama u 1950-ima i 1960-ima. Starčević, Ante (1927), liječnik specijalist opće medicine. Klupski liječnik nekoliko zagrebačkih klubova. Šarić, Jozo, fizioterapeut. Bio je maser u zagrebačkom Dinamu do odlaska u Njemačku, gdje je postao maser u münchenskom Bayernu. Škaričić, Velimir (1927–2001), liječnik neuropsihijatar. Bio je član i predsj. Liječničkoga zbora zagrebačkog podsaveza. Šojat, Josip (1919–2002), liječnik kirurg. Bio je liječnik zagrebačkoga Građanskog, a potom se s dr. Sremcem skrbio o prvim naraštajima zagrebačkoga Dinama. Šojat, Hrvoje (1951), liječnik ortoped. Liječnik zagrebačkoga Dinama. Tomljanović, Žarko (1934), kirurg traumatolog, prof. Medicinskog fakulteta u Rijeci. Dugogodišnji liječnik NK Rijeke. Dužnosnik HNS-a i NK Rijeke. Vlahović, Tomislav (1973), liječnik na specijalizaciji. S dr. Rakićem skrbi se o hrv. mladoj reprezentaciji. Vrbnjak, Tomislav (1967), fizioterapeut. Počeo raditi kao maser u varaždinskom Varteksu, priključio se hrv. mladoj i A reprezentaciji (1995–2000). Poslije maser u tal. Milanu. Vrcić, Vlado, fizioterapeut. Maser NK Rijeke i hrv. reprezentacije. Vuković, Vinko (1936–2002), liječnik internist. Liječnik vinkovačkoga Dinama, odn. Cibalije 1973–97. Zorić, Zlatko (1935), kirurg traumatolog. Liječnik NK Osijeka 1964–2001. i hrv. mlade reprezentacije. Žagar, Karlo (1935), fizioterapeut. Kao maser radio u zagrebačkom Dinamu, a potom dugo vremena u NK Zagrebu. Župančić, Krešimir (1934), liječnik kirurg, prof. Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Član stručnoga stožera zagrebačkoga Dinama.