Hrvatski iseljenici i nogomet

Još poč. XX. st. hrv. iseljenici su kroz šport. djelatnost, napose u sokolskim udruženjima, okupljali svoju mladež. Mnogobrojna sokolska društva širom svijeta redovito su imala nogometne sekcije, a klubovima su davana imena po mjestima ili osobama iz Hrvatske. Ali nije se nogomet razvijao samo kroz sokolska društva nego i samostalno. Već 1922. osnovan je nogometni klub Hrvatski orlovi u Milwaukeeu, a 1923. godine u Chicagu je bio veoma aktivan radnički nogometni klub Jug. U Juž. Americi godine 1925. nogometni klub Sokol bio je prvak u provinciji Magallanes u Čileu. U Australiji, u gradiću Broken Hillu, osnovan je 1939. nogometni klub Napredak. Poslije II. svj. rata naši su klubovi vrlo aktivni u zemljama Sjev. i Juž. Amerike, Zap. Europe, te u Australiji i Novom Zelandu. U SAD-u i Kanadi već 1950-ih u svim većim naseljima djeluje barem po jedan klub. Zahvaljujući uspješnom razvoju, brojnosti i kvaliteti hrv. nogometa, u Clevelandu je 1964. osnovan Hrvatski nogometni savez za SAD i Kanadu (Croatian Soccer Federation of USA and Canada). Svake godine Savez priređuje turnire, obično poč. rujna i redovito u drugome mjestu, za 20-ak klubova iz Kanade i Amerike. Na tim turnirima skupi se na tisuće našeg svijeta iz raznih dijelova Kanade i SAD-a. Najuspješniji hrv. nogometni klub je Croatia-Toronto, još 1959. osvaja Consols pokal Toronta i okolice, a često pobjeđuje na turniru Hrv. nogometnog saveza za SAD i Kanadu. Pobjednik je doigravanja nac. nogometne lige Ontarija 1971. godine, apsolutni prvak Kanade za 1971., 1972. i 1973., osvaja prvenstvo nac. nogometne lige Ontarija 1970–73. i 1992., pobjednik Kupa nac. nogometne lige 1988., 1989. i 1992. Najveći je uspjeh kluba kada je pod imenom Metros-Croatia 1976. osvojio prvenstvo Sjevernoameričke lige. U Australiju su nogomet donijeli doseljenici, a velika zasluga za to pripada Hrvatima. Naši su iseljenici osnovali 1974. Hrv. nogometni savez, koji svake godine u drugome gradu organizira Hrv. nogometni turnir na kojemu se natječu hrv. klubovi iz svih krajeva Australije. Koliko austral. Hrvati vole nogomet vidi se i po velikom broju klubova okupljenih u Hrv. nogometnome savezu, a nekoliko ih se natječe u najkvalitetnijim nogometnim natjecanjima. Najbolji su Croatia iz Sydneya i Croatia iz Melbournea. Croatia iz Sydneya osnovana je 1958., iste god. osvaja 1. mjesto u sydneyskoj Metropolitan ligi. God. 1960. igra u III. skupini Sav. nogometne lige u New South Wallesu (NSW), u kojoj osvaja 1. mjesto i prelazi u II. skupinu iste lige. God. 1962. igra u I. drž. ligi NSW-a, 1974. postiže velik uspjeh osvajanjem Rothmans kupa. U godinama 1977., 1978., 1982. i 1986. prvak je drž. lige NSW-a, 1986. osvaja i Ampol kup. Zajedno s društvom »Kralj Tomislav« ima prekrasan stadion na kojemu se zna okupiti i po 10 000 gledatelja, ugl. hrv. ljudi. Croatia iz Melbournea pripada najboljim nogometnim klubovima Australije. Osn. 1953. godine u melburnškom predgrađu Foostsayu, postala je omiljeni klub ljubitelja nogometa. God. 1962. i 1964. osvojila je prvenstvo države Victorije, a Amstrong kup 1966. i 1977. Pobjednica je Ampol kupa 1968., 1969., 1979., 1980., 1983., 1985. i 1990. te Međudrž. Ampol kupa 1971. Osvojila je još važnih trofeja, da bi najveće uspjehe postigla u sezonama 1990/91. i 1991/92., kada je dvaput za redom osvojila 1. mjesto u I. profesionalnoj ligi Australije. Croatia iz Melbournea jedini je klub u austral. ligi koji je vlasnik svojeg igrališta. Za uspjehe hrv. nogometa u SAD-u, Kanadi i Australiji velika zasluga pripada hrv. nogometnim savezima koji su za vrijeme svojega dugogodišnjeg djelovanja odigrali veliku ulogu u razvoju hrv. nogometa među iseljenicima okupljajući igrače u klubovima i organizirajući nogometne turnire. Ali uza svoju šport. ulogu savezi su istodobno radili na produbljivanju svijesti o hrv. nac. pripadnosti, jednako kod igrača kao i kod svih ljubitelja nogometa. Od samoga početka isticali su kao svoj cilj šport. povezivanje hrv. mladeži u iseljeništvu, ali i ono što je još važnije, pokazivanje stranom svijetu kako Hrvati kroz nogometni šport žele očuvati svoj nac. identitet. S druge strane vlasti zemalja useljenja imaju dvostruki stav prema etničkim nogometnim klubovima. Ako ta društva pomažu premošćivanju poteškoća u prihvaćanju načina života nove, doseljeničke sredine, onda će naići na potporu. Ako ne pomažu, onda će se svakako raditi na njihovoj što bržoj asimilaciji. Nogometni klubovi Croatia nedvojbeno pomažu čuvanju nac. svijesti hrv. iseljenika. Zbog toga su doseljeničke vlasti tražile promjenu imena tih klubova, čemu su se Hrvati odlučno suprotstavljali. Neki hrv. polit. emigranti nisu pristajali na bilo kakvu suradnju s Hrvatskom sve dok je ona bila dio Jugoslavije i sve dok su u njoj komunisti bili na vlasti. S druge strane jugosl. diplomatska predstavništva, svjesna koliko je velik utjecaj nogometnih klubova, napose Croatije, u čuvanju hrv. nac. svijesti i predstavljanju istine o Hrvatskoj u javnosti zemalja useljenja, nastojali su svim silama onemogućiti djelovanje hrv. nogometnih klubova. Jugosl. vlasti iz zemlje svestrano su pomagale ova nastojanja, službeno zabranjujući suradnju s Croatijama. Pa ipak uprave tih klubova ostvarivale su suradnju s pojedincima u NSH-u i zahvaljujući toj suradnji desetci naših igrača poluslužbeno ili »privatno« otputovali su u inozemstvo gdje su nastupali u mnogim hrv. nogometnim klubovima, najviše baš u Croatijama. Nogomet među radnicima u Europi Nogomet je najpopularniji šport među Hrvatima i u eur. zemljama. Većina tih klubova uključena je u međusobna natjecanja po sustavu lokalnih liga, a uključuju se i u natjecanja s klubovima zemalja domaćina, održavaju prigodne turnire i priredbe uz važnije praznike koji nemaju samo športsko, nego i šire kult. značenje. Svi ti klubovi nose hrv. imena. Šport. klubove hrv. radnika vode entuzijasti, šport. djelatnici, treneri i voditelji, koji zahvaljujući svojoj sposobnosti, velikoj volji i odricanju uspijevaju okupljati naše ljude. Savez za fizičku kulturu Hrvatske, sukladno svojim programskim djelatnostima na ovome području, organizira tečajeve za nogometne trenere iz Švicarske i Njemačke, a održano je i više razgovora sa šport. aktivistima, predavanja i posjeta klubovima naših građana u Austriji, Belgiji, Njemačkoj i Švicarskoj. Nogomet među pripadnicima hrvatskih manjina u susjednim zemljama U Austriji važnu ulogu u razvoju nogometa igraju gradišćanski Hrvati. Među 33 nogometna kluba gradišćanskih Hrvata nekoliko njih igraju kvalitetan nogomet, kao što su NK Cikleš, Pajngrt, Nova Gora, Klimpuh, Pandorf i dr. Gradišćanski Hrvati organiziraju i vlastite nac. turnire od kojih su najvažniji turnir na Duhove i Hrv. nogometni kup, koji se igra svake godine u srpnju u okviru Ljetnoga dana hrv. mladeži. Osim u Hrv. kupu, nogometni klubovi gradišćanskih Hrvata sudjeluju u još jednom kup natjecanju: Jurišićevu kupu. U dogovoru između Hrv. kult. društva iz Gradišća i Hrv. saveza iz Madžarske dogovoreno je kako će svake godine pobjednici Hrv. kupa iz dviju zemalja igrati u superkupu, koji nosi ime Nikole Jurišića, poznatoga branitelja grada Kisega protiv Turaka. U natjecanju za taj kup sudjeluju i Hrvati iz Slovačke. HNS je dosad razvio dobru suradnju s nogometnim klubovima gradišćanskih Hrvata. To se prije svega odnosi na organiziranje nogometnih natjecanja u Gradišću. Među Hrvatima u Madžarskoj nogomet je također popularan. Tako je u kolovozu 1992. godine održan prvi nogometni turnir hrv. nac. manjine u Madžarskoj u hrv. mjestu Martincima. Na turniru su sudjelovali klubovi četiriju hrv. sela (Gara, Martinci, Petrovo Selo, Fićehaza) iz četiriju županija. Organizator turnira bio je Savez Hrvata iz Madžarske, ali su sudionici turnira izrazili želju da im ubuduće organizator bude HNS iz Zagreba.