Zbor nogometnih sudaca

    0
    47

    udruga nogometnih sudaca u Hrvatskoj koja se različito nazivala. Službeno osnovana 1918. kao Sudački kolegij, prvi put nazvana Zborom 1919., Podsavez nogometnih sudaca 1923., Sudački odbor 1932., ponovno Podsavez nogometnih sudaca 1939., Savez nogometnih sudaca 1952., Komisija nogometnih sudaca pri NSH-u i JNS-u te ponovno Zbor nogometnih sudaca od 1993. Kao prvi nogometni suci u Hrvatskoj poč. XX. st. zabilježeni su M. Zoričić i kaz. redatelj B. Gavella. U to vrijeme objavljeni su i prvi prijevodi pravila igre. Prvi suci s položenim ispitom bili su M. Graf (1912. u Beču) i P. Kauders (1913. u Budimpešti). Obojica su sudili mnogobrojne utakmice, a nakon I. svj. rata bili su i među utemeljiteljima sudačke udruge zajedno s M. Pandakovićem i A. Pickom. Osnovani Sudački kolegij ozbiljno je pristupio poslu i 1919. imenovao prvo ispitno povjerenstvo (M. Pandaković, P. Kauders, A. Pick, I. Spitzer, A. Dubravčić i A. Schneller) te objavio novo izdanje pravila igre koja su postala stručnom literaturom za buduće suce. Godine 1922. suci su bili razvrstani u tri kategorije. Prvorazredni suci bili su P. Kauders, M. Pandaković, A. Pick, M. Sekulić, J. Justin, V. Brkić, A. Dubravčić, M. Pađen, M. Lichtenberg i Z. Klobučar. Drugorazredni suci bili su J. Joanović, N. Bošković, S. Somjaš, A. Schneller, M. Mlinarić, S. Plešnik, D. Mihajlović, F. Jurković, D. Paškvan, B. Majnar, R. Blum, Ž. Klemen, O. Willer i Š. Simony. Trećerazredni suci bili su E. Fabris, E. Wasserlauf, O. Rosenfeld, I. Spitzer i V. Metzing. Na prijedlog JNS-a 1922. FIFA je imenovala prve međunar. suce iz Jugoslavije, od kojih je jedan bio iz Beograda, a čak 8 iz Zagreba (M. Pandaković, P. Kauders, A. Pick, M. Sekulić, J. Justin, V. Brkić, A. Dubravčić, M. Lichtenberg). Do II. svj. rata zborovi sudaca osnovani su i u ostalim hrv. nogometnim središtima Splitu, Rijeci, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Osijeku, Varaždinu, Karlovcu i Sisku. U 1930-ima najaktivniji suci su u Zagrebu P. Hršak, M. Podupski, V. Goranić i O. Rosenfeld, koji neko vrijeme djeluje i u Splitu. U Rijeci djeluje M. Pađen, u Slavonskom Brodu I. Božina, u Osijeku Štern, te u Varaždinu Mikac. Kada je 1939. ustanovljena Hrvatsko-slovenska liga, od hrv. sudaca uvršteni su Bažant, Bergles, Devčić, Kranjc, Jirasek, Marek, Mlinarić, Matančić, Mikuličić, Hršak i Višnjić. Za II. svj. rata međunar. utakmice od hrv. sudaca vodio je A. Marek. Nakon II. svj. rata i provedene reorganizacije, sudačka udruga postala je masovnija, a među članstvom po svojem iskustvu, ugledu i statusu isticali su se u Zagrebu doajeni Mlinarić, Rosenfeld, Goranić, Višnjić, Jelinić, a od aktivnih sudaca Damiani, Eppert, Kranjc, Marek, Mataković, Vunarić, Varaždinec. U Splitu su najistaknutiji Lemešić, Baučić, Gazzari, Ančić, Petrošić, Fonić, Krstulović, Reić, Simoneli, Karuso, u Rijeci Pađen, Petrić, Bakotić, Matovinović, Polić, u Osijeku Štern i Taslidžić, u Vinkovcima Stražnicky i Mirković, u Varaždinu Rukavina, F. Vukotić te Tešanić i Gušić, u Čakovcu Leich, u Slavonskom Brodu Božina, u Bjelovaru Jakopčević, u Sisku Hergešić, u Karlovcu Cahun, u Šibeniku Crnogaća i u Zadru Maričić. Na mjesto spomenutih poslije postupno dolaze mlađi suci, među kojima su bili Katulić, Strmečki, Franković, Jakovac, Juhant, Slaviček, Vlahutin, potom Farkaš, Glavina, Radić, Zekan, Vujec, Blažek, Ostrman, Mamić, Link, Madžar, Magdić, Mikšić, Perak, Čopić, Zaninović, Jocić, Rupčić, Galovac, Križarić i dr. God. 1991. Z. n. s. postao je operativnim tijelom HNS-a, a nakon prijma hrv. nogometne organizacije u FIFA-u stekao je i pravo predlaganja svojih članova na popis međunar. sudaca. Uz M. Beusana, koji je već bio na toj listi, prvi od hrv. sudaca na nju su upisani i Širić (najviše rangiran), Poljak, Cvitković, Marić. Dužnost predsjednika Zbora od 1991. obavljali su Matovinović, Petrović, Bebek, Djedović, a dugogodišnji tajnik bio je I. Košutić.