Srednjoeur. država; 312 685 km2; 38,7 mil. st. Gl. grad Warszawa. Nogomet se pod brit. utjecajem počeo igrati u Łódźu 1890., a prvi klubovi ustanovljeni su u Legnici, Wrocławu i Gdańsku. Od postojećih klubova najstariji su KS Cracovia (osn. 1906), Wisła Kraków (1906), Zagłębie Sosnowiec (1906), ŁKS Łódź (1908), AKS Chorzów (1910). Nogometni savez utemeljen je 1911. u Lavovu (L’viv, danas Ukrajina), a 1919. premješten je u Warszawu. Okuplja 5880 klubova. Članica FIFA-e od 1923., UEFA-e od 1954. Prvoligaška natjecanja od 1921.; prvi prvak Cracovia. Do 2003. najuspješniji su bili: Górnik Zabrze (14 naslova), Ruch Chorzów (14), Wisła Kraków (8), Legia Warszawa (7). Do II. svj. rata najuspješniji je bio Pogoń iz Lavova. Natjecanje za nac. kup održava se od 1926. Najviše naslova pobjednika ima Legia Warszawa (12). Prva međudržavna utakmica odigrana je 1921. u Budimpešti (Madžarska – Poljska 1 : 0). Sudionik završnica SP-a 1938., 1974., 1978., 1982., 1986. i 2002., polufinalist SP-a 1974. (3. mjesto) i 1982. (3. mjesto). Boje dresova reprezentacije bijela i crvena. Najjaču reprezentaciju imali su Poljaci 1970-ih kada su bili predvođeni G. Latom i K. Deynom te u početku 1980-ih sa Z. Boniekom u sastavu.
Prvaci:
Klub
Godina
Ruch Chorzów
1933–36., 1938., 1951–53., 1960., 1968., 1974., 1975., 1979., 1989.
Górnik Zabrze
1957., 1959., 1961., 1963–67., 1971., 1972., 1985–88.
Wisła Kraków
1927., 1928., 1949., 1950., 1978., 1999., 2001., 2003., 2004.
Legia Warszawa
1955., 1956., 1969., 1970., 1994., 1995., 2002.
Cracovia Kraków
1921., 1930., 1932., 1937., 1948.
Lech Poznań
1983., 1984., 1990., 1992., 1993.
Widzew Łódź
1981., 1982., 1996., 1997.
Pogoń, Lavov
1922., 1923., 1925., 1926.
Warta Poznań
1929., 1947.
Polonia Warszawa
1946., 2000.
ŁKS Łódź
1958., 1998.
Stal Mielec
1973., 1976.
Polonia Bytom
1954., 1962.
Śląsk Wrocław
1977.
Garbarnia Kraków
1931.
Szombierki Bytom
1980.
Zagłębie Lublin
1991.
