film i nogomet

    0
    27

    Nogomet, čest predmet zanimanja filmaša, pruža filmu – i dok. i igranome – specifične poticaje u prikazivačkom, narativno-dramaturškom i tematskom pogledu. Prikazivački – nudi dinamizam igre, uzbudljivost nadmetanja i posebne atrakcije nogometne vještine, odn. tjelesne sposobnosti nepripadne drugim individualnim i kolektivnim šport. disciplinama kao jedina igra loptom koja se ne igra rukama nego nogama i glavom. Od profilmskih elemenata koji ga razlikuju od većine športova, kod nogometa su uočljive i neke razlike kvantitativne naravi: najveće igralište i velik broj igrača, što rezultira posebnim zahtjevima za režiju i montažu filma. Površina kinematografskog ekrana znatno je manja od nogometnoga igrališta, pa se u snimkama cijeloga igrališta smanjuje spektakularnost koja proizlazi iz same veličine stadiona. Prikazivanjem dijelova igrališta mogu se smanjiti preglednost u prikazu i uvid u koncepciju igre, što posebno dolazi do izražaja kada se u snimanju izdvaja jedan igrač (radi prikaza njegove vještine ili naglašavanja važnosti njegove akcije). Lako se tada gubi prostorna orijentacija i suodnos s ostalim igračima, odn. veza između dijela terena u kojemu se on nalazi i većeg, ali za igru u tom trenutku ipak važnog dijela terena. U televizijskim prijenosima kao i dok. filmovima tome se uspješno doskače prijenosom/snimanjem uz pomoć više kamera, uporabom zoom objektiva i funkcionalnim komentiranjem. U igr. filmu koji je djelo rekonstrukcijskoga karaktera i u kojemu su glumačka simuliranja i uporabe »dublera« lako ustanovljivi, prikaz nogometa iziskuje redateljevu natprosječnu kompetentnost. Tipični su načini prevladavanja naznačenih poteškoća ili posebnosti u montažnom razlaganju prizora, prepletanju dijelova igre s elementima priče i okolišnim događanjima, eliptičnost u prikazu utakmice prenošenjem naglaska sa same igre na važne razvojne faze utakmice i motiviranje gledatelja da se zainteresira za nešto što nije najizravnije vezano uz igru. Narativno i dramaturški – s obzirom na vremenska obilježja – nogomet kao jedna od najduljih igara nužno iziskuje veću eliptičnost kada se želi predočiti cijela utakmica. Uz tipičan zahtjev za zamjetljivim kraćenjem tijeka cijele utakmice, nju (kao pogodnost u strukturiranju filma) najčešće karakteriziraju faze koje odgovaraju rasprostranjenoj dram. strukturi, onoj u klas. fabularnom filmu – uvod (»odmjeravanje snaga«, »upoznavanje protivnika«), zaplet i rasplet (obrati, izmjene momčadskih inicijativa tijekom utakmice, ozljede igrača), kulminacija (»gol u posljednjoj minuti«). Zanimljivost može povećati i iznimno velika uloga slučaja koji može biti presudan za ishod utakmice, jer nogomet karakterizira razmjerno malen broj pogodaka. Razrada tijeka utakmice može se zasnivati i na mnogobrojnim pravilima nogometne igre, na raznolikosti funkcija i igračkog repertoara članova momčadi, a i na ulozi suca i klupskoga užega i širega okoliša. Sve se te komponente mogu povezivati s pričom filma i dobivati istaknutu dram. i simboličku vrijednost. Sadržaji nogometnoga miljea nude širok spektar tema. S obzirom na samu igru, one najviše proizlaze iz a) psihologije natjecanja, b) odnosa pojedinac – kolektiv (momčad), i c) naročito u vrhunskom nogometu, negativnog djelovanja uspjeha i slave. Drugi skup tema izrasta iz uklopljenosti nogometa u širi društv. kontekst, pa prikaz nogometnog miljea (naročito profesionalnog) koji obuhvaća predstavnike svih društv. kategorija može imati funkciju osvjedočitelja o političkoj (npr. šport u funkciji polit. promidžbe) i socijalno-ekon. situaciji sredine (šport kao »biznis«, šport i klasne podjele u društvu); iz tih tema izvire i čest movens radnje tih filmova, »zakulisne igre«, »namještanja« rezultata itd. Iako pojavno i sadržajno primamljiv, film. produkcija razmjerno se kasno počela zanimati za nogomet, do II. svj. rata ugl. kroz film. žurnale i reportaže. Film. zanimanje za športove veće je za boks (»najfilmogeničniji« i »muški« šport), umjetničko klizanje (»ženski« šport) i tenis (»elitni« šport) nego za nogomet. Premalo je bio zastupljen i u kinematografiji Vel. Britanije, »kolijevke nogometa«, dijelom i zato što ne spada u tzv. elitne športove kao ni u športove koji se njeguju u koledžima. Upućuje to i na klasni karakter društv. situiranosti nogometa (»radnički«, proleterski šport) o čemu posredno svjedoči brit. film Zvijezde gledaju s neba (1939) Carola Reeda. Zanimanje filma (kao i televizije) za nogomet rapidno raste od 1960-ih, otkada se njegova popularnost – nakon Europe i Juž. Amerike – širi i na ostale kontinente i kada postaje sve prihvaćeniji i od njemu dotad nesklonih društv. skupina. Tako potkraj XX. st. sve se više za nj zanimaju, a i igraju ga, i žene. Također, u to vrijeme film dokazuje sve veću socijalnopsihol. kompenzacijsku vrijednost a i profitabilnost kojom se sve više priključuje vodećim granama gospodarstva, pa se prema njemu usmjerava sve veća medijska i uopće društv. pozornost. Značajni filmovi: od onih koji naglašavaju i simboliziraju političke, šire pov. okolnosti – Dva poluvremena u paklu (1961) Zoltana Fabrija, Brak Marije Braun (1978) Rainera Wernera Fassbindera i Put u pobjedu (1981) Johna Hustona, u kojemu nastupaju neki od najslavnijih nogometaša (Pelé, Bobby Moore) – a od onih koji upućuju na socijalnopsihol. kompleks: Kes (1969) Kena Loacha, U posljednjoj minuti (1987) Puppija Avatija te Nogometna groznica (1997) Davida Evansa (prema knjizi Nicka Hornbyja) i Baš guba! (2000) Marka Hermana (u filmu se pojavljuje A. Shearer, zvijezda Newcastle Utd.). U hrvatskoj igranofilm. produkciji realizirana su 3 cjelovečernja igr. filma koja se radnjom ili likovima usredotočuju na nogomet: prvi igr. film suvr. tematike nakon II. svj. rata Plavi 9 (1950) Kreše Golika, Šeki snima, pazi se! (1962) Marijana Vajde koji poč. 1960-ih dio kritike uzima za simbol trenutačne repertoarne besadržajnosti hrv. kinematografije, i uspjeli debitantski cjelovečernji film Ajmo, žuti! (2001) Dražena Žarkovića. Motiv nogometa javlja se i u raznim televizijskim serijama; u Hrvatskoj osobito figurira u seriji Velo misto (1980) Joakima Marušića, a prema scenariju Miljenka Smoje, gdje je povijest splitskoga Hajduka važna fabularna sastavnica.