Srednjoeur. država, 83 858 km2, 8 mil. st. Gl. grad Beč (Wien). Nogomet se počeo igrati u Beču, gdje su utemeljeni i najstariji klubovi. Nogometni savez osn. 1904. Okuplja 2081 klub. Članica FIFA-e od 1905., UEFA-e od 1954. Prvoligaška natjecanja od 1912.; prvi prvak bio je Rapid iz Beča. Do 2003. najuspješniji su bili: Rapid (32 naslova) i Austria iz Beča (18). Natjecanje za nac. kup održava se od 1919. Najviše naslova pobjednika kupa ima Austria iz Beča (19). Klubovi iz Beča bili su nedodirljivi sve do 1970-ih, kada je njihovu prevlast prekinuo Wacker iz Innsbrucka. U 1990-ima bečkim klubovima ravnopravni su klubovi iz Salzburga, Graza i Innsbrucka. U austr. klubovima tradicionalno nastupaju mnogobrojni hrv. igrači, a neki od njih prihvatili su i austr. državljanstvo te su nastupali za austr. reprezentaciju (I. Vastić, T. Kocijan). Prva međudržavna utakmica odigrana je 12. X. 1902. u Beču (Austrija – Madžarska 5 : 0). Boje dresa reprezentacije bijela i crvena. Sudionica završnica SP-a 1934., 1954., 1958., 1978., 1982., 1990. i 1998.; polufinalist SP-a 1934. (4. mjesto) te 1954. (3. mjesto). Reprezentacija nastupa na stadionu Ernst Happel u Beču (50 000 gledatelja). Najjaču reprezentaciju imali su Austrijanci između dvaju svj. ratova. tzv. Wunderteam, predvođenu M. Sindelarom.
Austrijski prvaci (više od jednog naslova)
Klub
Godina
Rapid, Beč
1911–13., 1916., 1917., 1919–21., 1923., 1929., 1930., 1935., 1938., 1940., 1941., 1945., 1946., 1948., 1951., 1952., 1954., 1956., 1957., 1960., 1964., 1967., 1968., 1982., 1983., 1987., 1988., 1996.
Austria, Beč
1924., 1926., 1949., 1950., 1953., 1961–63., 1969., 1970., 1979–81., 1984–86., 1992., 1993.
Tirol, Innsbruck
1971–73., 1975., 1977., 1989–91., 2000–03.
Admira, Beč
1927., 1928., 1932., 1934., 1936., 1937., 1939., 1966.
First Vienna FC
1931., 1933., 1942–44., 1955.
Wiener Sport-Club
1922., 1958., 1959.
SV Wüstenrot, Salzburg
1994., 1995., 1997.
Lask, Linz
1965., 1974.
Sturm, Graz
1998., 1999.
