Transferi u BiH i regionu: Sarajevo prodalo najskuplje, Željo najviše, komšije odmakle daleko

Kada je u pitanju Premijer liga BiH, tek pet transfera ima epitet milionskog. I to u konvertibilnim markama. Podatak da je 75 igrača iz HNL-a i 70 iz Prve lige Srbije ostvarilo skuplji transfer od najskupljeg u historiji Premijer lige BiH dovoljno govori sam za sebe.

Fudbalska industrija odavno je prevazišla sve granice (normalnog) ljudskog poimanja novca. Najvažnija sporedna stvar na svijetu u svojoj mašini obrće ogromne količine od prodaje ulaznica, dresova, tv prava, sponzora i naravno – fudbalera. Nekada najbolji fudbaler svijeta, Diego Armando Maradona, svojevremeno je koštao Barcelonu 8 miliona eura. Bilo je to 1982. godine, a nešto kasnije prešao je u Napoli za 13 miliona. Brazilac Ronaldo bio je najskuplji igrač svijeta 1997. godine kada je prešao u milanski Inter za 28 miliona eura. Četiri godine nakon transfera Il fenomena, francuski mag Zinedine Zidane prešao je u Real Madrid za 73,5 miliona.

Danas stvari idu malo drugačije. Ulazak bogatih šeika iz arapskih zemalja, Rusa, od nedavno Kineza i naravno svih ostalih investitora u klubove definitivno je pomjerio granicu još više. Tako relativno anonimni kineski klubovi plaćaju enormne količine novca za igrače koji su na zalasku karijere. Primjera radi, Lavezzi, koji je ujedno najplaćeniji igrač svijeta (ispred Cristiana Ronalda i Messija) ima sedmičnu platu od 493,000 funti, što je pretvoreno u konvertibilne marke oko milion! Napominjemo, sedmično.

Prema podacima renomiranog portala transfermarkt.de vlasnik najskupljeg transfera današnjice je Paul Pogba, kojeg je Manchester United platio 105 miliona eura. Da se bh. građani odreknu po jedne (prosječne) plate trebalo bi ih 240 hiljada da isplate novac koliko je Manchester United platio Pogbu. Francuz jeste pomogao Crvenim đavolima da se domognu trofeja u Ligi Evrope, ali ako izuzmemo učinak Zlatana i saigrača teško da se može reći da je pokazao toliku vrijednost.

Pogba Paul

Na drugom mjestu je Gareth Bale kojeg je Real Madrid platio 101 milion eura, dok treće mjesto drži najbolji igrač svijeta Cristiano Ronaldo, za kojeg je ista ekipa izdvojila 94 miliona eura. Dalje bi redom išli Gonzalo Higuain, Neymar i Luis Suarez, čiji su transferi iznosili preko 80 miliona eura. Naravno, tu ne spominjemo ugovore sa sponzorima i dodatne bonuse za igrače.

 

Fudbal je igra koju su nekad igrali siromašni, a gledali bogati. Danas je igraju bogati, a gledaju siromašni.

 

 

Da bi održali korak za evropskim velikanima i klubovima u koji su ušli pomenuti tajkuni kojima nije problem odriješiti kesu, manji klubovi najčešće se okreću proizvodnji igrača u vlastitom pogonu koje potom plasiraju na veća tržišta. Takva je situacija u regionalnim klubovima, a naravno i u Bosni i Hercegovini. Međutim, problem leži u činjenici da je danas klubovima teško zadržati najbolje igrače, pogotovo ako za njih stigne iole ozbiljna ponuda. Pitanje je samo šta ko smatra “ozbiljnom” ponudom. Nekada je u zemljama bivše Jugoslavije važio zakon da igrač do 28. godine ne može ići u inostranstvo. Danas pojedini klubovi milionima plaćaju 14-godišnjake.

Ako na Balkanu želite da prodate igrača, i to dobro unovčite, potrebno vam je jedno ime – Zdravko Mamić. Nekada prvi čovjek, a danas savjetnik Dinama je u svojoj eri na Maksimiru prodao desetine igrača za koje je zaradio preko 100 miliona eura.

Ekipa našeg portala je, vodeći se podacima sa transfermarkta, istražila kakvo je stanje u regionu i ko su vlasnici najskupljih transfera.

Dinamo Zagreb je rekorder po broju igrača u top 10, ali i vlasnik dva najskuplja transfera. Ukupno šest igrača zagrebačkih Modrih pronašlo je mjesto u prvih deset, Partizan je dao dva igrača, a po jednog Crvena Zvezda i Rijeka. Prvo ime je Marko Pjaca, koji je iz Dinama prešao u Juventus za 23 miliona eura, na drugom mjestu je Luka Modrić za kojeg su Modri dobili 21 milion od Tottenhama. Treće mjesto je rezervisano za Dejana Stankovića, koji je davne 1998/99 prešao iz Zvezde u Lazio za 15 miliona eura, dok je na četvrtom brazilski Hrvat Eduardo, koji je iz Dinama otišao u Arsenal za 13,5 miliona eura. Peto i šesto mjesto dijele takođe dva igrača Dinama, Marko Rog koji je prešao u Napoli, te Vedran Ćorluka, koji je otišao u Manchester City. Transferi oba igrača iznosili su 13 miliona eura.

Manchester City očito voli kupovati Balkance, a dokaz za to je i transfer Stefana Savića iz Partizana za 12 miliona eura. Italijanski Inter izdvojio je 11 miliona za Matea Kovačića, dok je Lazar Marković, još jedan igrač Partizana, završio u portugalskoj Benfici za 10 miliona. Na desetom mjestu je transfer Andreja Kramarića iz Rijeke u sada već starog prvaka Engleske, ekipu Leicester Citya. Lisice su za Kramarića izdvojile 9 miliona eura.

TOP TRANSFERI 2

Najstariji na listi prvih 10 bio je Eduardo, koji je u trenutku ostvarivanja transfera u Arsenal imao 24 godine. Čak 100 transfera iz Hrvatske lige vrijedilo je milion eura i više.

Kada je u pitanju Premijer liga BiH, tek pet transfera ima epitet milionskog. I to u konvertibilnim markama. Podatak da je 75 igrača iz HNL-a i 70 iz Prve lige Srbije ostvarilo skuplji transfer od najskupljeg u historiji Premijer lige BiH dovoljno govori sam za sebe.

Prvi na listi u BiH je Gojko Cimirot, koji je iz FK Sarajevo prešao u grčki Paok za 1,3 miliona eura, dok je drugo mjesto pripalo Saidu Husejinoviću, nekada velikoj nadi tuzlanske Slobode koji je potpisao za Werder. To je ujedno i jedini igrač koji je završio u ligama petice na ovoj listi. Transfer je iznosio 900 hiljada eura.

Treće, četvrto i peto mjesto pripada ekipi Željezničara, koji je inače vlasnik najvećeg broja transfera na ovoj listi. Semir Štilić prešao je u Lech za 600 hiljada eura, dok su Riad Bajić i Amir Hadžiahmetović ostvarili transfere od po pola miliona eura. Obojica su završila u Konyasporu, a protekle sezone osvojili su i kup.

Samir Memišević, igrač koji se nalazi na širem spisku reprezentacije BiH, prešao je iz Radnika u holandski Groningen za 400 hiljada eura, a toliko su iznosili i transferi Edina Višće u Basiksehir, Ibrahima Šehića u Mersin, te Ricarda Santosa Laga, brata legende Premijer lige Wagnera. Brazilac je jedini igrač iz Širokog Brijega koji je našao mjesto na listi, a 2004/05 prešao je u Kuban iz Krassnodara.

Deseto mjesto rezervisano je za još jednog igrača Sarajeva, Tomislava Barbarića, koji je potpisao za belgijski Kortrijk.

TOP TRANSFERI BH PREMIJER LIGA2

A kako bismo provjerili kolika je zapravo “umjetnost” prodati igrača iz BiH kontaktirali smo Hadisa Zubanovića, menadžera Bajića, Hadžiahmetovića i Višće.

“Kada naši klubovi budu više investirali u vlastitu izgradnju, počevši od omladinskih pogona, trenera, terena, popratne infrastrukture i ostalog, tada možemo očekivati i bolje rezultate na euro sceni i samim tim veće cijene našim igračima. Nijedan klub iz BiH do sada nije bio nikada sudionik nekog grupnog takmičenja, dok gore nabrojene komšije jesu”, istakao je Zubanović.

Krovna institucija bh. fudbala može pomoći u tome, a potrebno je regulisati regulative i zakone.

“N/FS BiH treba pomoći u svemu ovome, a donošenje regulativa i zakona da ekipe u svojim redovima moraju imati više izdanaka svoje škole, prvi je korak. Nažalost, u svijetu fudbala jako je teško zadržati neke velike talente u malim sredinama, pogotovo u našoj, tako da klubovi mogu da rade na navedenim stvarima i ukoliko već ostvare prodaju nekog od igrača, traže procenat od naredne prodaje, što je satisfakcija ako igrač u nastavku karijere napravi veći transfer”.

Zanimalo nas je još i to da li su ostvareni transferi Bajića, Hadžiahmetovića i Višće pomjerili granicu i otvorili vrata za buduće igrače.

“Mi smo kao fudbalski agenti limitirani  zbog navedenih stvari i trenutno je prava umjetnost prodati igrača iz naše lige. Tek kada se ostvari jedan transfer kreće pravi posao, a to je da on ostane tamo gdje je otišao i otvori vrata drugim igračima. Sigurno je da su Višća, Bajić, Hadžiahmetović i ostali naše lične karte i ulaznice u naredne klubove, a mi smo i više nego ponosni na njih.”

Dobre partije pomenutih igrača nisu prošle nezapaženo, a svaki od narednih transfera, ukoliko je to navedeno u ugovoru, donosi procenat bh. klubu iz kojeg je otišao. A da li će uskoro pasti novi rekord BiH, ili će premijerligaški igrači biti “bagatela” ostaje da se vidi.

Kategorije
ANALIZEKORNER SPECIJAL

SLIČNE TEME

Scroll Up