Ljubav bh. fudbalera i HNL-a: Nema stranca do Hercegovca i Bosanca

U potrazi za većim fudbalskim izazovima, sigurnijom egzistencijom i prilikom za napredak u karijeri, bh. fudbaleri kao najčešće odredište birali su hrvatsku nogometnu ligu. Od njenog osnivanja 1992. godine...

U potrazi za većim fudbalskim izazovima, sigurnijom egzistencijom i prilikom za napredak u karijeri, bh. fudbaleri kao najčešće odredište birali su hrvatsku nogometnu ligu. Od njenog osnivanja 1992. godine pa do danas, 211 naših koračalo je travnjacima širom Hrvatske. Mnogima od njih HNL je dao hljeb u ruke, neke je „pogurao“ u reprezentaciju, a nekima je poslužio kao odskočna daska za veće evropske lige. S druge strane, bh. fudbaleri odužili su se brojnim rekordima, nezaboravnim utakmicama, važnim ulogama u lovu na titule i fudbalskim umijećem koje uveseljava publiku na hrvatskim stadionima.

Koliko je važna uloga bh. fudbalera u historiji HNL-a, govori podatak da je drugi najveći izvor stranaca u ligi Brazil koji je u Hrvatsku poslao 51 fudbalera. Slijede Makedonija sa 47 fudbalera, te Slovenija sa 42. Stoga je u hrvatskoj fudbalskoj javnosti već dugo kruži izreka da “nema stranca do Bosanca“. I Hercegovca, naravno. Cilj ovog teksta je prisjetiti se bh. fudbalera koji su ostavili najdublji trag u hrvatskom nogometnom prvenstvu kao i onih koji su postavili neobične rekorde igrajući u susjednoj nam državi.

Mujčinu i Bešireviću status legende, Šaranović i Dodik vlasnici rekorda

Mladen Bartolović je bh. fudbaler sa najviše nastupa u hrvatskom fudbalskom šampionatu. Igrajući za Segestu, Cibaliju, Dinamo, Zagreb i Hajduk, fudbaler rođen u Zavidovićima  sakupio je 338 nastupa i postigao 78 golova što ga čini desetim najboljim strijelcem HNL-a svih vremena. Danas je Bartolović trener Cibalije, kluba u kojem je odigrao sedam sezona.

Dinamo je uvijek bio magnet za talentovane bh. fudbalere, a najveći od njih u historiji ovog kluba sigurno je Edin Mujčin. Popularni Edo u klub je došao na mala vrata iz Marsonije, ostao tamo devet sezona te osvojio šest naslova prvaka. Bio je nezamjenjiva karika u veznom redu i član slavne generacije koja je znala otkinuti bod Manchester Unitedu na Old Traffordu. Za Dinamo je u ligi odigrao 293 utakmice što ga čini strancem sa najviše nastupa u historiji “modrih”. Edinov brat blizanac Zemir u HNL-u je odigrao 142 utakmice za Marosoniju i Slaven Belupo, a povrede su ga spriječile da napravi karijeru sličnu bratovoj.

U Mujčinovoj generaciji Dinama igrao je i Nermin Šabić koji je osim tri titule prvaka u dresu “modrih” do naslova prvaka uspio doći i u dresu Zagreba 2002. godine. Šabić je u hrvatskoj ligi igrao čak 12 sezona.

Edin Mujčin i Nermin Šabić bili su dio legendarne generacije Dinama

Status Bakira Beširevića u Osijeku sličan je onom Ryana Giggsa u crvenom dijelu Manchestera ili Phillipa Lahma među navijačima Bayerna. Bivši reprezentativac BiH rekorder je po broju nastupa za „bijelo-plave“ sa preko 300 odigranih susreta. Beširević, najviše poznat po razornom udarcu lijevom nogom, i danas je za bolje poznavaoce HNL-a jedan od najboljih igrača koji su igrali na poziciji lijevog bočnog.

Edin Šaranović odigrao je 116 utakmica za četiri kluba u HNL-u, a i danas je vlasnik zanimljivog rekorda. Popularni Šaran je u dresu Kamen Ingrada 2004. godine dao gol Interu u 10. sekundi što je najbrži gol u historiji lige. Zanimljivo da je drugi na ovoj listi povremeni reprezentativac BiH, Mato Jajalo, koji je 2007. godine kao igrač Slavena Zagrebu gol postigao u 12. sekundi susreta.

Marijo Dodik, izdanak talentovane Željine generacije u kojoj su još bili Elvir Baljić i Mario Stanić, nekada reprezentativac Bosne i Hercegovine drži zanimljiv rekord u Hrvatskoj nogometnoj ligi. On je igrajući za Slaven Belupo ekipi Varteksa 2000. godine dao šest golova na jednom meču, što je ljestvica kojoj se do sada nije uspio približiti nijedan fudbaler u HNL-u. Dodik je u medijima naglašavao da je njegov fudbalski uzor Gabriel Batistuta, a protiv njega je imao priliku zaigrati u debiju za reprezentaciju BiH 1998. godine.

Admir Hasančić, „čelična pluća“ kako ga nazvaše kolege u susjednoj nam Hrvatskoj, kultni je lik među navijačima Rijeke. Poslije Ahmada Sharbinija, najbolji je strijelac kluba od nastanka HNL-a 1992. godine. Navijačima Rijeke posebno je urezan u pamćenje neopravdano poništeni gol Hasančića protiv Osijeka 1999. godine koji bi klubu donio prvu titulu prvaka. Ljubitelji kluba sa Rujevice i danas taj previd sudije doživljavjau kao najveću krađu u historiji hrvatskog fudbala. Hasančića je sudbina tri godine kasnije nagradila za strpljivost te je sa Zagrebom osvojio titulu prvaka. Uspjeh je to koji klub iz Kranjčevićeve teško da će ikada ponoviti, a za njega su najzaslužniji bili Ivica Olić i naš Admir Hasančić.

Almir Turković u HNL-u je zaigrao 1997. u dresu Zadra, a najsjajnije trenutke doživio je u Hajduku gdje osvaja dvije titula prvaka i kup. Igrao je još i za Osijek, a bio je omiljen u svim sredinama zbog užitka kojeg je pružao publici svojim majstorijama s loptom. U 183 meča u HNL-u postigao je 53 gola.

Senijad Ibričić nalazi se na desetom mjestu kada su u pitanju nastupi bh. fudbalera u HNL-u. Popularni Ibro proveo je četiri sezone u Zagrebu i tri u Hajduku gdje je bio najbolji pojedinac u timu. Ibričić nije osvojio nijednu titulu, ali su ga sjajne igre “prodale” u moskovski Lokomotiv te ga navijači Hajduka smatraju jednim od najboljih fudbalera ovog kluba u protekloj deceniji.

U vrhu liste po broju nastupa među bh. fudbalerima nalaze se i Mirko Hrgović te Želimir Terkeš. Nakon što je dobio nagradu “Hajdučko srce” koju navijači Hajduka dodjeljuju najborebenijem igraču, Hrgović je učinio neshvatljiv potez i prešao u Dinamo. U HNL-u sakupio je 167 nastupa igrajući za Hajduk, Dinamo, Split i Zadar. Terkeš je jedini bh. fudbaler koji je bio najbolji strijelac hrvatske nogometne lige. U sezoni 2007/08 igrajući za Zadar postigao je 21 pogodak i tako došao do laskave titule.

Tri štopera reprezentacije BiH kalila se u NK Zagreb

Veliki broj bh. fudbalera koji su ostavili dubok trag u reprezentaciji BiH igrao je u prvoj hrvatskoj ligi. Emir Spahić tri sezone igrao je u Zagrebu, a bio je i član šampionske ekipe iz 2002. godine. Mirsadu Hibiću sjajne partije u Hajduku omogućile su transferu Sevillu, a u dresu splitskih “bilih” došao je i do dva naslova prvaka države. Njegov partner iz odbrane, Muhamed Konjić, 81 utakmicu odigrao je za Zagreb i Belišće prije odlaska u Švicarsku 1996. godine. Dres Zagreba čak sedam sezona nosio je i Mensur Mujdža. Nekada prvi topnik reprezentacije Elvir Bolić karijeru je okončao u Rijeci, a u samo šest odigranih susreta uspio je postići četiri gola. Zanimljivo da je hattrick postigao Asmiru Avdukiću koji je tada stajao na golu Kamen Ingrada. Da je NK Zagreb bio posebna baza gdje su se kalili štoperi bh. reprezentacije govori i činjenica da je u dresu ovog kluba pet sezona igrao i Safet Nadarević.

Kada su u pitanju bh. fudbaleri koji trenutno nastupaju u HNL-u svakako treba izdvojiti Dinamov dvojac Armina Hodžića i Amera Gojaka.  Hodžić je uz Matu Baturinu, Andreja Kramarića i Antu Budimira jedini fudbaler u historiji HNL-a koji je u dva uvodna kola postigao pet golova. Također, protiv Intera 2015. godine postigao je jedan od najljepših golova u historiji lige pokazavši svu raskoš svoga talenta.

Osam bosanskohercegovačkih trenera vodilo je klubove HNL-a, a do titule je uspio doći samo Vahid Halilodžić koji je 2011. predvodio Dinamo do tog uspjeha. Blaž Slišković je sjedio na klupi Hajduka 2005. godine kada su “bili” osvojili posljednju titulu ali je smijenjen nekoliko kola prije kraja prvenstva.

Kategorije
DOMAĆI FUDBALINFOGRAFIKEKORNER SPECIJALU FOKUSU

SLIČNE TEME

Scroll Up